Globe64

PLANET ZEMLJA

Što će biti s našom zemljom i sa svijetom, ovisi o tome kako ćemo koristiti ono što su nam drugi ostavili.


Klimatske promjene

Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od desetaka do milijuna godina. U zadnje vrijeme, posebno u vezi sa zaštitom prirodnog okoliša, klimatske promjene se obično odnose na današnje promjene klime. Posebno se to odnosi na sve veći ljudski utjecaj na klimatske promjene, koji je povezan s današnjim globalnim zatopljenjem.

Mountains

Uzroci:

Faktori koji utječu na oblikovanje klime se nazivaju prisilna djelovanja. To uključuje takve pojave kao promjene u Sunčevom toplinskom zračenju, odstupanju od Zemljine planetarne putanje ili orbite, promjenjiva tektonika ploča i pomicanje kontinenata, te promjene u koncentraciji stakleničkih plinova. Neki dijelovi klimatskog sistema, kao što su oceani i slojevi leda, odgovaraju slabije na klimatske promjene, zbog svojih ogromnih masa, tako da im treba duže vremena na odgovor, ponekad stoljeće ili duže.

Lights

Ljudski utjecaj:

Međuvladin panel o klimatskim promjenama, grupa znanstvenika i stručnjaka za klimatske promjene tvrdi da: “Klima se mijenja i te klimatske promjene su uglavnom nastale zbog ljudskog djelovanja”. Zbog toga, sve više se raspravlja kako smanjiti ljudski utjecaj na klimu i kako se prilagoditi promjenama koje se već javljaju, te kako možemo predvidjeti buduće klimatske promjene. Najveća zabrinutost zbog ljudskog djelovanja na klimu se odnosi na povećanu koncetraciju ugljikovog dioksida (CO2) u atmosferi, zbog potrošnje fosilnih goriva i sve većom količinom krutih čestica u zraku. Osim toga, sve više smo zabrinuti zbog ozonskih rupa, sve većeg iskrčivanja šuma i povećanja obradivih površina, što isto utječe na klimatske faktore.

Mountains

Fizički dokazi klimatskih promjena:

Dokazi za klimatske promjene se uzimaju iz različitih izvora da bi se saznalo o klimi u prošlosti. Sređeno praćenje svjetskih površinskih temperatura započinje od polovine 19. stoljeća. Prije toga, većina dokaza o klimatskim promjenama se otkriva indirektno, preko raznih pokazatelja prošle klime, kao što su vegetacija (pelud), jezgre leda, datiranje preko godova debla na stablima, prošlih promjena razine mora i glaciologije.

Lights

Vegetacija:

Promjena vrste, raspodjele i količne vegetacije, mogu dati isto podatke o klimi u prošlosti. Blaga klima je povezana s povećanim padalinama i toplijim razdobljima, što pridonosi boljem rastu biljaka i preuzimanju veće količine ugljikovog dioksida (CO2) iz zraka. Veće i oštrije promjene, izazivaju manje vegetacije i širenje pustinje.

Bear

Vulkani:

Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore. Vulkani bitno utječu na oblikovanje Zemljinog reljefa. Na Zemlji, najčešće se susreću na rubovima litosfernih ploča. Vulkan može biti aktivan ili neaktivan, ovisno o njegovim erupcijama i tektonskoj aktivnosti u njegovoj blizini. Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano povećava. Na vrhu kupole se nalazi krater, a vezu između kratera i vulkanskog ognjišta čini vulkanski kanal. Naziv "vulkan" potječe od rimskog boga Vulkana, boga vatre i vulkana. Proučavanjem vulkana se bavi vulkanologija. Prodor magme može se dogoditi iz više razloga kao što su tektonski utjecaji i promjene dubinskog tlaka koji je guraju, visoka temperatura (600 do 1200 °C) koja povećava pokretljivost magme te tali stijene ili zbog plinova i para koji povećavaju uzgon magme. Magmu na površini Zemlje nazivamo lava.

gfghfh

Velike katastrofe u ljudskoj povijesti:

Izljev nafte u Meksičkom zaljevu 2010

Izljev nafte u Meksičkom zaljevu 2010., znan i kao Izljev nafte BP-a, Deepwater Horizon katastrofa i Macondo puknuće, je bio masovni 3-mjesečni izljev nafte u Meksičkom zaljevu koji se dogodio 20. travnja 2010. godine te je nakon mjesec dana nezaustavljivog širenja naftne mrlje proglašena najvećom naftnom ekološkom katastrofom američke povijesti.

Eksplozija nad Sredozemljem 2002.

Eksplozija asteroida nad istočnim dijelom središnjeg Sredozemlja, iznad mora, između Libijske obale i Peloponeza i Krete. Zbila se 6. lipnja 2002. godine.

Eksplozija meteorita zbila se iznad 34° sjeverne zemljopisne širine i 21° istočne zemljopisne dužine. Prema mjerenjima seizmografskih postaja silina eksplozije bila je kao 26 kilotona trotila, što je približno jako silini dviju atomskih bomba bačenih na Hiroshimu ili nevelikoj suvremenoj atomskoj bombi. Neprimjećeni asteroidni objekt promjera 5 - 10 metara eksplodirao je visoko nad morem, pa se pretpostavlja da se raspao pri eksploziji, jer nisu nađene njegove čestice, niti se stvorio udarni krater. Sretna je okolnost što se nije zbio blizu indijsko-pakistanske granice, jer su međusobni odnosi tih dviju nuklearnih sila tih godina bili krajnje napeti.

Nuklearna katastrofa u Černobilu, 26. travnja 1986

Jedan od reaktora černobilske nuklearne elektrane je eksplodirao i goleme količine radijacije otišle su u atmosferu. Radijacija se proširila preko tada još sovjetske Rusije i Europe. Od tada je tisućama djece dijagnosticiran rak.

Nesreća u Bhopalu, 3. prosinca 1984.

Nesreća u Bhopalu ili Katastrofa u Bhopalu dogodila se u gradu Bhopalu u središnjoj Indiji 3. prosinca 1984. godine kada je iz tvornice pesticida Union Carbide India Ltd iscurila velika količina kemikalija uzrokujući najveću industrijsku nesreću u povijesti čovječanstva.

Prema podacima nevladinih organizacija nakon same nesreće do danas od posljedica je umrlo više od 25 000 ljud. Još 150 000 osoba i danas pati od kroničnih bolesti. Sama tvornica nikada nije do kraja uklonjena ni područje u potpunosti očišćeno, te se i danas, gotovo 30 godina poslije nesreće, rađaju djeca s teškim fizičkim i mentalnim oštećenjima.

Kyštymska katastrofa,29. rujna 1957

Incident kontaminiranja radijacijom koji se dogodio 29. rujna 1957. u postrojenju za preradu nuklearnog goriva Majak u Rusiji (tadašnji SSSR). Ovaj incident je označen ocjenom 6 na međunarodnoj ljestvici nuklearnih događaja, što ga čini drugim najozbiljnijim nuklearnim incidentom ikada zabilježenim (poslije Černobiljske katastrofe).

Incident se dogodio u gradu Ozersku, zatvorenom gradu izgrađenom oko tvornice Majaka. Kako Ozersk / Majak (također poznati kao Čeljabinsk -40 i Čeljabinsk-65) nisu bili označeni na zemljovidima, katastrofa je dobila ime po Kyštymu, najbližem poznatom gradu.

Footer